Članstvo Matice čine punoletni građani muslimanske nacionalnosti kao i građani cnogorske, srpske, albanske i drugih nacionalnosti koji prihvataju statutarne ciljeve i zadatke. Članom Matice može postati svaki državljanin Crne Gore i inostranih država ako prihvata stutarne ciljeve i zadatke.
Po broju registrovanih članova Matica je, uz Maticu crnogrosku, najbrojnija.
Matica ima ogranke u Baru, Bijelom Polju, Petnjici, Plavu, Rožajama i Tivtu. Slijedi osnivanje ogranaka u Podgorici, Pljevljima i Ulcinju. Matica ima svoje povjerenike u više evropskih država, SAD, Kanadi i Australiji.
Predsjednik Matice muslimanske:
- Fikret Bećirović iz Bijelog Polja
Potpredsjednik:
- Muzafera Koljenović iz Podgorice
Počasni i doživotni predsjednik:
- Akademik, dr ecc. Avdul Kurpejović
Akademik, dr ecc. Avdul Kurpejović
B I O G R A F I J A
Predsjednika Matice muslimanske Crne Gore
Samostalnog udruženja u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda.
Diplomiranog pravnika, magistra i doktora ekonomskih nauka
Akademika Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Crne Gore.
Ko je dr Avdul Kurpejović, šta je uradio i šta sada radi i znači za Muslimane Crne Gore i Maticu muslimansku Crne Gore Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda Crne Gore.
On je diplomirani pravnik, magistar i doktor ekonomskih nauka, Akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Crne Gore
Avdul se prvi u Crnoj Gori počeo, od 1967. godine, baviti istorijom, kulturom, etno-genezomm, etnologijom, kulturnom baštinom, statusom, položajem i očuvanjem i zaštitom kulturnogi nacionalnog identiteta autohtonih Musliaman Crne Gore.
On je inicijator, osnivač, prvi, dosadašnji i sadašnji predsjednik Matice muslimanske Crne Gore, rukovodilac naučnoistraživačkog rada i izdavaštva Matice, organizator, rukovodilac i realizator svih dosadašnjih naučnoistraživačkih projekata i izdanja, autor značajnog broja dosadašnjih izdanja Matice i drugih izdavača, , polemičar i čovjek koji se uspješno, argumentovano i otvoreno suprostavlja negiranju, diskriminaciji, tihoj asimilaciji, marginalizaciji, nepovoljnom društvenom, političkom, kulturnom i nacionalnom statusu i položaju i posebno velikobošnjačkoj asimilaciji koja ima za krajnji cilj etno-genocid autohtonih Muslimana Crne Gore.
Ono što je do sada uradio i doprinio i sada radi i doprinosi izučavanju proučavanju i prezentaciji istorije, kultuire, etnologije, kulturne baštine, istorijskog evolutivnog procesu narodnosnog oformljenja Muslimana, nije prije njega uradio sada ne radi niti će u dogledno vrijeme uraditi, niko drugi u Crnoj Gori.
Dr Avdul Kurpejović je rođen 07.12.1933. godine u selu Seošnici, opštini Rožaje, Crnoj Gori , Kraljevini Jugoslaviji.
Bio je, sada je i doživotno će biti ono što stvarno jeste:
Vjeroispovijest – islamska
Nacionalnost – Musliman
Maternji jezik – crnogorski
Državljanstvo – crnogorsko
U životnom i radnom vijeku, živio je i bio državljanin Kraljevine Jugoslavije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, bivše republike u SFRJ, Državne zajednice Srbije i Crne Gore i od 21. Maja 2006. godine države Crne Gore, kada je obnovila državnu nezavisnost koju je izgubila na Podgoričkoj skupštini 1920. godine, kada je pripojena Srbiji u okviru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Potiče iz seljačke srednje imućne porodice
Avdul je porodični čovjek sa brojim potomstvom.
Prvi susret sa naukom imao je u šestoj godini života, kada su ga roditelji poslali u Mekteb da uči vjeronauku – islam.
Od prvih dana učenja se isticao u znanju i ponašanju u Mektebu. U četvorogodišnjem učenje u Mektebu je bio najbolji učenik.Tri puta je proučio Kuran i time tri puta činio hatme.
Učenje u medresu nije nastavio, jer je još trajao Drugi svjetski rat.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Avdul prvi put polazi u osnovnu četvororazrednu školu, marta mjeseca 1945. godine.
Od prvog do četvrtog razreda osnovne četvororazredne škole bio je skroz odličan i najbolji učenik.
Poslije završetka osnovne četvororazredne škole nastavlio je školovanje u Nižoj srednjoj sedmogodišnjoj školi u Rožajama.
Od petog do sedmog razreda Niže srednje sedmogodišnje škole bio je skroz odličan učenik i kao takav je, sa Šaćirom Fetahovićem i Sadikom Kalačom, oslobođen polaganja maturskog ispita.
Pošto je Niža sedmogodišta osnovna škola prerasla u Osmogodišnju školu Avdul je naknadno završio osmi razred, kako bi stekao pravo upisa u srednju školu.
Njegova želja i namjera da nastavi školovanje u Trgovačkoj akademiji u Podgorici, gdje je konkurisao, je onemogućena iznenadnim pozivom za odlazak na
odlsuženje redovnog vojnog roka, jer mu je neko promijenio godinu rođenja sa 1934. na 1933. Poziv za odlazak na odsluženje redovnog vojnog roka je dobio u neuobičajeno vrijeme, polovinom Jula mjeseca. Odlaganje odlaska u vojsku nije bilo moguće, jer još nije odlučivano o prijemu u Trgovačku akademiju i time nije bilo moguće dobiti potvrdu o upisu.
Tako Avdul odlazi na dvogodišnje odsluženje redovnog vojnog roka 21. Jula 1953. godine
Krajem Avgusta njegovi roditelji su dobili obavještenje iz Trgovačke akademije iz Podgorice, koja je prerasla u Srednju ekonomsku školu, da je primljen.
Pokušaji da prekine služenje vojnog roka i nastavi školovanje u Ekonomskoj školi u Podgorici su bili bezuspješni, jer su izbili nesporazumi sa Italijom oko Trsta i pogranični ispadi na granici sa Bugarskom, jer je služio vojsku u Zaječaru, zbog čega su obustavljena odsustva i demobilizacije kao i svaki vid odlaska iz JNA.
Za vrijeme služenja redovnog dvogodišnjeg vojnog roka, nakon tri mjeseca obuke u pešadijskoj jedinici, prekomandovan je u Divizijsku pozadinu na poslovima materijalnog knigovođe. Te poslove je uspješno obavljaao do odsluženja vojnog roka.
Bio je primjeran vojnik i stručan, ažuran i odgovoran u obavljnju poslova materijalnog knjigovođe, zbog čega mu je nuđeno da ostane u JNA kao aktivno vojno lice ili civilno lice. On to nije mogao prihvatiti iz porodičnih razloga, jer roditelji to nijesu mogli da prihvate da živi u daljini i nepoznatoj sredini, bez ikoga svoga.
Prilikom demobilizacije od komndanta Dizivijske pozadine, majora Sima Mirkovića, dobio je pisani dokaz da je ospsobljen za samostalnog knjigovođu, radi zaposlenja.
Nakon dolaska sa odluženja redovnog vojnog roka, Avdul je namjeravao da nastavi školovanje u Gimnaziji u Peći, ali su mu savjetovali da je odrasta i da može da uči uz rad i iz rada, vanredno.
Iste godine kada je došao iz JNA, 1955. predsjednik Mjesnog narodnog odbora Rožaja Belo Kuč ga je pozvao i ponudio mu zaposlenje, što je Avdul prihvatio. Tako je počeo da radi kao administrativni radnik, od 1. oktobra 1955. godine.
Njegov talenat, umne i intelektualne sposobnosti, odgovorno i stručno obavljanje poslova na radnom mjestu je cijenjen i početkom novembra 1955. godine postavljen je na radno mjsto Šefa biroa za posredovanje rada. Biroi za posredovanje rada su prvi put osnovani u opštinama, pored njihovog postojanja u srezovima i Republici.
Riješio je da nadomjesti spriječenost redovnog školovanja učenjem iz rada i uz rad jer je bio prerastao za redovno školovanje u srednjoj školi.
Prvo je pošao na Viši admionistrativni kurs u Beograd, koji je trajao devet mjeseci i na koji ga je poslao predsjednik Mjesnog narodnog odbora Rahman Adrović. Sa Višim administrativnim kursom sticao se status u državnoj upravi kao sa završenom srednjom školom. Na viši administrativni kurs je pošao 1.septembra 1956. godine i završio ga u Junu 1957. godine. Na Višem administrativnom kursu je bio najbolji polaznik i završio ga sa skroz odličnim uspjehom.
Po dolasku sa Višeg administrativnog kursa postavljen je za šefa opšteg odsjeka u organima uprave Mjesnog narodnog odbora u Rožajama. U Februaru 1958. godine je položio državni ispit u Sreskon narodnom odboru u Beranama sa skroz odličnim uspjehom.
Na raspisani konkurs Više upravne škole iz Zagreba, 1960. godine, Avdul konkuriše i bude primljen nakon odlično položenih prijemnih ispita iz četiri predmeta.
Viišu Upravnu školu je završava sa odličnim uspjehom, aprila 1963. godine.
Nakon završene Više pravne škole u Zagrebu, u septembru 1963. godine,
nastavlja studije na Pravnom fakultetu u Beogradu.
Pravni fakultet je završio u januaru 1967. godine.
Dobio je diplomu Pravnog fakulteta Beogradfskog univerziteta o sticanju visoke školske spreme i stručnog naziva Diplomirani pravnik
Poslije dvije godine od završenog Pravnog fakulteta, u aprilu 1969. godine upisuje postdiplomske studije Monetarno kreditni problemi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta „Kiril i Metodije“ u Skoplju. To je bio jedinstveni postdiplomski studij iz monetarno.kreditnog i finansijskog sistema u bivšoj Jugoslaviji, jer je među Univerzzitetima postojao dogovor o organizovanju postdiplomskih studija iz raznih naučnih oblasti.
Redovnu nastavu, predavanja na Postiplomskim studijama je završio u 1969. godini, a sve ispite polažio i pripremao magistarski rad u 1970.i 1971. godini, da bi veoma uspješno odbranio magistarski rad i magistrirao, 15.01.1972. godine. Time je stekao naučni stepen Magistra ekonomskih nauka.
Nakon magistriranja i sticanja naučnog stepena Magistra ekonomskih nauka iz oblasti Monetarno-kreditnih problema, Avdul prijavljuje doktorsku disertaciju. Poslije prihvatanja doktorske disertacije nastavio je rad na njenom pripremanju.
Doktorsku disertaciju – Primjena teorije akumulacije na brži razvoj nerazvijenih područja Jugslavije, je pripremio i predao Ekonomskom fakultetu krajem
- godine, ali je na odbranu čekao do septembra 1978. godine, jer mentor Akademik prof. dr Nikola Kljusev je bio ekspert Međunarodne banke za obnovu i razvoj za occjenu efikasnosti investicija i bio je prezauzet tim poslovima da nije imao vreman da se posvjeti ocjeni doktorske disertacije. Ostali članovi Komisije za odbranu doktorske disertacije, Akademik Dr Kiril Miljkovski i Akademik Dr Ksente Bogoev su završili proučavanje doktorske disertacije u toku 1976. godine.
Doktorsku disertaciju je odbranio, 1978. godine, veoma uspješno i na zadovoljstvo Komisije.
Tako je stekao naučni stepen akademskog zvanja Doktora ekonomskih nauka.
Uz prioritetan životni i radi cilj, obrazovanja do sticanja naučenog stepena doktora ekonomskih nauka, Avdul se u toku pripremanja doktorske disertacije, bavio i naučnoistraživačkim radom iz domena ekonomije i finansija.
Napisao je i objavljeni su mu preko 70. stručnih i naučnih radova, čiji bliži podaci su napisani u njegovom Životopisu, životnom i radnom vijeku.
Autor je knjiga iz domena ekonomije, monetarno.kreditnog sistema i finansija.
- Akumulacija i razvoj nerazvijenih područja Jugoslavije. Izdavač: Institut za društveno-ekonomska istraživanja Podgorioca, 1980. godine
- Nerazvijene opštine u Crnoj Gori. Izdavać: Marksističlki centar Saveza komunista Crne Gore, 1983. godine.
- Akumulacija i finansiranje zemalja u Razvoju. Izdavač: Centar za proučavanje saradnje među zemljama u razvoju Beograda i Ljubljane i Agencija za ekonomsku saradnju sa zemljama u razvoju, Beograd, 1983. godine
Uz objavljene knjige, Avdul je učestvovao sa naučnim i stručnim radovima na brojnim nučnim i stručnim skupovima u Crnoj Gori, Jugoslaviji i međunarodnim naučnim i drugim skupovima.
Učestvovao je u radu sa referatima na dvije Međunarodne konferencije o razvoju male privrede u zemljama u razvoju, održane u Beogradu u organizaciji Evropskog centra za mir i razvoj Ujedinjenih nacija.
Bio je učesnik Skupštine Međunarodne banke za obnovu i razvoj, održane u Dubrovniku, 1983. godine. Na Skupštini su distribuirani svi primjerci njegove knjige: Akumulacija i finansiranje zemalja u razvoju. Knjiga je i kasnije tražena, ali je nestala, zbog relativno malog tiraža, u 400 priimjeraka, jer izdavači su smatrali da neće tako biti tražena.
Avdul je autor radova u dvije Monografije Crne Gore.
Uz školovanje i sticanje naučnih saznanja i zvanja, Avdul je bio veoma upješan u političkom angažovanju i djelovanju.
Još kao učenik Niže srednje sedmogodišnje škole u Rožajama bio je predsjednik omladine u Školi. Od 1958. godine bio je predsjednik Opštinskog komiteta saveza narodne omldine Crne Gore u Rožajama.
Po dolasku iz JNA sa odsluženja redovnog vojnog roka i zaposlenja Avdul je obavljao funkcije u organima državne uprave u Mjesnom narodnom odbnoru opštine Rožaje, kasnije Skupštine opštine Rožaje, počev od šefa biro rada, šefa opšteg otsjeka, načelnika odjeljenja i sekretara Skupštine opštine.
Bio je veoma uspješan direktor Narodnog univerziteta. Samoinicijaivno a u cilju omogućavanja osposobljavanja mladih za tražena zanimanja u Rožajama i Crnoj Gori, je osnovao Školu učenika u privredi i bio njen prvi diektor. Iz škole su izašli osposobljeni zidari, tesari, moleri, vodoinstalateri, električari i drugih zanimanja. U okviru Škole učenika u privredi radili su tečajevi krojenja i šivenja i kuvanja. Ospobljene su mnoge djevojke i udate žene za rad na šivaćoj mašini i stekle osnovna znanja iz kuvanja.
Radi omogućavanja završetka srednje škole zaposlenim službenicima sa osnovnom osmogodišnjom školom, Avdul je, kao direktor Narodnog univerziteta osnovao područno odjeljenje Srednje upravne škole iz Beograda. Ispite polaznici su polagali pred profesorima Upravne škole iz Beograda. Uspješno su završili Srednju upravnu školu 25. službenika iz rožajske opštine.
Za vrijeme obavljanja dužnosti direktora Narodnog univerziteta u Rožajama su gostovali brojni vrsni ekstradni umjetnici, pjevači i glumci iz Beograda, Sarajeva, Skoplja i drugih gradova, preko Međurepubličke zajednice za prosvjetno-kultunu djelatnost sa sjedništem u Pljevljima.
Avdul je bio član Opštinskog komiteta Saveza komunista Rožaja i predsjednik Opštinskog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Crne Gore.
Dok je bio direktor Narodnog univerziteta izabran je za poslanika Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine Crne Gore, 1965. godine.
Pri isteku mandata poslanika Prosvjetno-kulturnog vijeća, 1969. godine, Avdul je izabran je za poslanika Vijeća naroda Skupštine FederativneNarodne Republike Jogoslavije.
Po isteku petogodišnjeg mandata u Vijeću naroda Skupštine Jugoslavije, Avdul je, 1974. godine, izabran za člana Izvršnog vijeća Crne Gore.
Nakon isteka četvorogodišnjeg mandata člana Izvršnog vijeća, ponovo je izabran za člana Izvrnog vijeća i direktora Republičkog zavodaa za društveno planiranje.
Istekom drugog mandata u Izvršnom vijeću 1982. godine, Avdul je izabran za odbornika Skupštine opštine Rožaje i poslanika Društveno-političkog vijeća Skupštine Crne Gore.
Kao poslanik Društveno-političkog vijeća Skupštine Crne Gore izbran je, 1982. godine, u Delegaciju Skupštine Crne Gore u Viječe republika i pokrajina Skupštine Socijalističke Federativnbe Republike Jugoslavije. U toku mandata bio je predsjednik Odbora za podsticanjebržeg razvoja privredno nedovoljno razvijenih republika ipokrajine Kosovo.
Istekom mandata u Skupštini SFRJ Avdul je izabran za člana Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore i za člana Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore, za ekonomska pitanja i privredni razvoj.
Čuvena Antibirokratska revolucija je rezultirala kolektivnmom ostavkom na članstvo u Centralnom komitetu Saveza komunista Crne Gore i time na funciju člana Predsjedništva.
Po prestanku funkcije člana Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore, Avdul je postavljen za prvog direktora Fonda za podsticanje bržeg razvoja manje razvijenih opština. Na toj funkciji je ostao do kraja 1995. godine, kada se sa prvim Januarom 1996. godine penzionisao.
U toku vršenja funkcije direktora Fonda za podsticanje bržeg razvoja manje razvijenih opština, nakon agresije JNA i srpskih paravojnih formacija na Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. odine,, Avdul je ocijenio opasnost za egzistenciju i Muslimana Crne Gore.
Radi blagovremenog preventivnog djelovanja, Avdul je inicirao, osnovao i za prvog predsjednika izabran Demokratski forum za ljudska prava i međunacionalne odnose, 1992. godine. Forum je okupio veliki broj inbtelektualaca crnogroske, muslimanske i albanske nacionalnosti.
Demokratski forum je odigrao značajnu ulogu u zaštiti od progona, fizičkog napada, prijetnji i ubijanja pripadnika muslimanskog naroda, naročito u pljevaljskoj opštini i drugim krajevima gdje živi znatan broj Muslimana. Fond je održavao stalnu
saradnju sa ljudima iz Bukovice, opštine Pljevlja i prvi je objavio u „Pobjedi“, kidnapovanje Muslimana iz voza na željezničkoj stanici u Štrpcima.
Na Ad hok Tribunalu održanom u Briselu, Aprila 1994. godine, kao predsjednik Demokratskog foruma Avdul je o tome govorio i to je bilo prvo obavještenje šire javnosti o tom događaju. Mnogi novinari iz raznih država su preuzeli izlaganje radi objavljivanja. U tome je posebno bila aktivna novinarka Lovrić iz Zagreba.
Predsjednik Demnokratskog foruma je prvi obaviješten od strane jednog iselenika i jedne iseleninke koji su došli iz Bara, o deportaciji bosanskih Muslimana iz Primorja u Bosnu, odnosno predaju srpskim paravojnim formacijama koje su ih poubijale. Predsjednik Demokratskog foruma je odmah, pismom, zatražio od predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića da obustavi deportaciju. Za vrlo kratko vrijeme je dobio pisano obavještenje od predsjednika Momira Bulatovića da je naredio obustavu deportacije. Ta prepiska je nestala iz arhive dokumentacije Demokratskog foruma koja se nalazi u prostorijama Opštinskog odbora SDP u Podgorici.
Demokratski forum je 1995. godine izdao knjigu, čiji je autor Dr Avdul Kurpejović, u viduu brošure, pod naslovom: „Ostvarivanje, zaštita, ugrožavanje i
kršenje ljudskioh i nacionalnih prava i sloboda u Crnoj Gori u periodu od 1989. do 1994. godine,Podgorica 1995. godine u kojoj su konkretno i dokumentovano iskazana kršenja i egzistenciojalna ugroženost Muslimana Crne Gore.
Izdanja pod istim naslovom Demokratski forum je izdao za 1996. godinu, 1997. i 1998. godinu.
Demokratski forum za ljudska prava i međunacionalne odnose je bio prva nevladina institucija u Crnoj Gori koja je upisana u Registar nevladinih udruženja iz Crne Gore u Evropskoj uniji i Ujedinjenim nacijama i kao takav uživao veliki ugled.
Kontinuirano i intenzivno bavljenje muslimanskim pitanjem Avdul nastavlja osnivanjem Matice muslimanske Crne Gore , 06. oktobra 1996. godine.
Zahvaljujući ličnom angažovanju i doprinosu Dr Avdula Kurpejovića u istoriji autohtonh Muslimana Crne Gore je upisana zlatnim slovima najznačajnija nova stranica istorije osnivanje Matice muslimanske Crne Gore, jer njeni dosadašnji rezultati djelovanja to potvrđuju. Isto tako u Istporiji Muslimana Crne Gore, zlatnim slovima je upisano i ime Dr Avdula Kurpejovića, predsjednika Matice muslimanske Crne Gore.
Istraživanjem, proučavanjem i prezentiranjem istorije, etnologije, kulture, kulturne baštine i identiteta, istorijskog evolutivnog procesa narodnosnog oformljenja autohtonih Muslimana Crne Gore, društvenim, kulturnim i nacionalnim statusom i položajem i zaštitom od velikobošnjačke asimilacije ovogo naroda, u oviru naučnoistraživačkog rada i izdavaštva ostvareno je ono što niko u dosadašnjoj istoriji ovog naroda nije uradio niti će u dogledno vrijeme uraditi. U tome je izutetan i presudan doprinos predsjdnika Matice muslimanske, Dr Avdulal Kurpejovića koji se intenzivno bavi naučnoistraživačkim radom iz domena istorije etnologije, kulturw i nacionalne osobenosti Muslimana Crne Gore.
Na ovom zadatku je istrajavao i istrajava i danas, iako je bio izložen neosnoiovanim napadima, klevetama, uvredama od strane aktera velikobošnjačke asimilacije Muslimana, jer to su individue koje su pakosne i opterećene psihopatološkom mržnjoma, koja je svojstvena psihopatama, a ne umnim ljudim. Taj animopzitet prema Avdulu traje i danas i za svako čudo prisutan je i kod nekih muslimanskih nezajazivih karijerista, koji ništa ne rade niti doprinose očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta Muslimana.
Pitanjima autohtonih Muslimana Avdul se počeo od 1967. godine, kada je prvi u Crnoj Gori pokrenuo pitanje uvažavanja i ozvaničenja nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore, jer su nakon završetka Druugog svjetskog rata prošli dani mjeseci i godine a da nadležni državni organi niti istorijske, naučne i klulturne institucije nijesu pokretali pitanje uvažavanja i ponovnog ozvaničenja osobenog nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore.
Popisi stanovnioštva iz 1948, a posebno iz 1953.godine su pokazali da je na djelu nastavljanje tihe asimilacija Muslimana koja traje od njihovog postanka, jer u nastavno-obrazovnim programima i udžbenicima osnovnih i srednjih škola nije obuhvaćena njihova tradicija, istorija, kultura i nacionalna osobenost.. Ovakav odnos prema nacionalnom i kulturnom identitetu Muslimana je suprotan statovima KPJ Odlukama II zasijedanja AVNOJ-a kada su u toku rata postojali i posebni oblici vojnog organizovanja Muslimana i kada su među narodnim herojima bili i Muslimani..
Avdul je, kao poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća skupštine Crne Gore tražio da se nastavno-obrazovnim programima i udžebenicima osnovnih i srednjih škola obuhvati i istorija, kultura i nacionalna osobenost Muslimana Crne Gore. Ove prijedloge su podržavali i drugi poslanici Muslimani, kao i jedan broj poslanika crnogroske nacionalnosti.
Nastavno-obrazovnim i nastavno-naučnim programima ni do danas nijesu obuhvaćeni istorija, kultura i nacionalna osobenost Muslimana, iako je Ustav iz 1992. godine to jemčio za pripadnike nacionalniuh manjina i etničkih grupa. Taj Ustav je važio 15. godina, a zajemčeno pravo nije ostvareno. U tom periodu su, prvo Avdul i prof. Behudin Halilbegović, 1995. godine, pisanim putem, tražili od ministra Ministarstva prosvjete da se realizuje Ustavom zajemčeno pravo,. Poslije toga organi upravljanja Matice muslimanske su redovno tražili ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava.
Ustavom Crne Gore iz 2007. godine, zajemčeno je pravo pripadnika manjinskih naroda da se nastavno-obrazovnim programima obuhvati i istorija, kultura i tradicija. Vladinom Strategijom manjinske politike iz 2008. godine, utvrđen je rok od 4-godine do kada Ministarstvo prosvjete i sporta treba da realizuje ovo pravo. Predsjednik Matice muslimanske, svake godine je tražio od Ministarstva da se ostvari ovo Ustavom zajemčeno pravo i nudio ukljućivanje u realizaciji predstavnika Matice i nudio njena izdanja, ali je sve to bilo uzaludno. O tome je predsjednik Matice obavijestio Vladu, Predsjednika države i predsjednika Skupštine Crne Gore, ali nema informacija o tome da li je išta urađeno i preduzeto na ostvarivanju ovog prava.
Kao poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća, zajedno sa još četiri poslanika Skupštine Crne Gore iz Rožaja, Avdul je inicirao, napisao i Skupštini uputio Amandmane na Prijedlog izmjena i dopuna Ustava Crne Gore, 1969. godine. Amandmane su potpisala još četiri poslanika iz Rožaja Smajo Hadžialijagić, Omer Kurpejović, Bajram Kalač i Iso Dacić. Amandmani su bili predmet rasprave na Skupštini prilikom usvajanja izmjena i dopuna Ustava i zaključeno je da se upute Predsjedništvu Centralnog komiteta Saveza komunista da na narednom kongresu zauzme političke stavove.
Na Kongresu Saveza komunista održanom 1971. ili 1972. godine, bile su pripremljene dvije Rezolucije. U tim Rezolucijama nije bilo pitanje nacionalnog identiteta Muslimana. Avdul u jednoj i Alija Matović u drugoj komisiji, obojica iz Rožaja, podnijeli su Amandmane na Rezolucije. Amandmani su usvojeni i postali sastavni dio Rezolucija.
Avdul je, u ime Izvršnog vijeća, bio član Komisije za pripremu Ustava Crne Gore 1974. godine. U radu Komisije se angažovao na ustavnom uređenju nacionalnog identiteta, statusa i položaja Muslimana Crne Gore.
U članu 1 stavu 2 Ustava je napisano:
„U Crnoj Gori su u svemu ravnopravni Crnogorci, Muslimani, Srbi, Hrvati,, Makedonci, Slovenci, Albanci i pripadnici srugih naroda i narodnosti koji u njoj žive“.
Kao član Izvršnog vijeću, u dva uzastupna mandata, 1974. do 1982. godine, Avdul se angažovao na ostvarivanju nacionalnog statusa i položaja Muslimana.
U Presjedništvu Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore Avdul se bavio pitanjem bržeg razvoja manje razvijenih opština u kojima je živjelo preko 80% Muslimana.
Na funkciji direktora Fonda za podsticanje bržeg razvoja manje razvijenih opština doprinosio je poboljšanju ekomsko-socijalnog položaja i pripadnika muslimanskog naroda, koji pretežno žive u ovim opštinama.
Poslije penzionisanja sa prvim januarom 1996. godine, Avdul nastavlja još intenzivnije bavljenje muslimanskim pitanjem, a posebno od osnivanja Matice muslimanske Crne Gore, 06. oktobra 1996. godine.
Bio je član Društvenog savjeta za ostvarivanje prava pripadnika manjinskih naroda čiji predsjednik je bio predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović i Filip Vujanović, što mu je omogućavalo angažovanje na zaštiti kulturnog i nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore.
Njegov izuzetan doprinos muslimanmskom pitanju je bavljenje naučno-istraživačkim radom. Rukovodeći naučnoistraživačkim radom i izdavaštvom Matice muslimanske Crne Gore uz članstvo u Upravnom odboru Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, u ime Savjeta muslimanskog naroda, od 2008. do kraja 2013. godine, dao je vidan doprinos realizaciji naučno-istraživačkih projekata iz domena pripadnka manjinskog muslimanskog naroda.
Od osnivanja Matice, 06.10.1996. godine zaključno sa 2015. godinom Matica je bila nosilac i realizator 30. naučno-istraživačkog projekta i izdavač 21. knjige iz domena istorije, etnologije, kulture, kulturne baštine, nacionalnog identiteta, ostvarivanja i zaštite kulturne i nacionalne ravnopravnosti i jednakosti, zaštite od diskriminacije, tihe asmilacije i posebno velikobošnjačke asimilacije.
Matica je opsnovala časopis OSVIT glas Muslimana Crne Gore.
Zaključno sa 2015. godinom izašla su iz štampe sedam brojeva, jer izlazio jedanput godišnje.
Od ukupnog broja realizovanih projekata i štampanih knjiga, u izdanju Matice muslimanske, Dr Avdul je autor sljedećih:
- Program nacionalne afirmacije Muslimana u Crnoj Gori, u izdanju matice muslimanske, 1998. godine.
- Etnološke odlike muslimanskog naoda u Crnoj Gori, u izdanju Matice muslimanske, 2002. godine.
- Slovenski Muslimani zapadnog Balkana, u izdanju matice muslimnske, 2006. godine.
- Vjerske, kulturne i etnološke odlike tradicionalnog braka i porodice muslimanskog naroda Crne Gore, u izdanju Matice muslimanske, 2007. godine.
- Muslimani Crne Gore – Značajna istorijska saznanja, dokumenta, institucije i događaji, u izdanju matice muslimanske,2008. godine.
- Kulturni i nacionalni status i položaj Muslimana Crne Gore, u izdanju Matice muslimanske, 2011. godine.
- Analiza nacionalne diskriminacije i asimilacije Muslimana Crne Gore, u izdanju matice muslimanske, 2014. godine.
- Životopis – životni i radni vijek.
- Naučno-istraživački rad dr Avdula Kurpejovića.
Suautor je izdanja Matice muslimanske:
- Kulturni identitet muslimanskog naroda Crne Gore (Zbornik).
- Kulturna baština muslimanskog naroda Crne Gore. (Zbornik).
- Vjersko i kulturno u nacionalnom identitetu Muslimana Crne Gore, (Zbornik).
- Ustavno-pravni i politički status i položaj Muslimana Crne Gore.
- Zaštita i očuvanje kulturnog identiteta i baštine Muslimana C rne Gore, (Zbornik).
- Istorija Muslimana Crne Gore.
Objavljeni su mu naučni radovi u sviih osam do kraja 2017. godine izašlih brojeva časopisa OSVIT glas Muslimana Crne Gore
Napisao je Predgovor za devet knjiga u izdanju Matice muslimanske
Autor je Rodslova plemena Kurpejovića.
Autor je Životopisa, svog životnog i radnog vijeka
Autor je devet Dokumenata Skupštine Upravnog odbora Matice muslimanske o kulturnom i nacionalnom identitetu, statusu i položaju, zaštiti autohtonih Muslimana od diskriminacije, tihe asimilcije i velikobošnjačke asimilaciji . koji su distribuirani na brojnje adrese.
Ima objavljenih više od 70 radova u Zbornicima sa Naučnih skupova Okruglih stolova i drugih oblika organizovanja rasprava o pitanjima iz domena
ljudskih prava, kulture i nacionalne osobenosti pripadnika nacionalnih manjina, odnosno manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Autor je preko 85 naučnih i stručnih radova iz domena istorije, kulture, nacionalne osobenosti, statusa, položaja i zaštite od diskriminacije i asimilacije autohtonih Muslimana Crne gore, objavljenih u naučnim i stručnim časopisima, drugim publikacijama i novinama.
Za izuzetne rezultate na ostvarivanju naučno-istraživačkog rada i izdavaštva, a posebno izdavanje porve istorije Muslimna Crne Gor,e u dvije knjige. U drugoj knjizi Istorije Muslimana Crne Gore Zlatnim slovima je upisana Matica muslimanska Crne Gore i njen predsjednik Dr Avdul Kurpejović
- godine izabran je za redovnog člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i stekao naučni stepem Akademika.
Avdul je učestvovao u polemikama, reagovanjima i odgovorima suprostavljajući se negiranjima kulturnog i nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore.
Kao predsjednik Matice Avdul je veoma aktivan u davanju sugestija, primjedbi i prijedloga usaglašavanja Zakona o manjinskim pravima i slobodama sa Ustavom Crne Gore, izmjena i dopuna nekih njegovih odredaba koje nijesu, a trebale su biti, decidno
normirane, ostvarivanju nadzora Ministarstva za ljudska i manjinska prava nad zakonitošću rada institucija osnovanih na osnovu Zakona o manjinskim
pravima i slobodama, manjinskih savjeta, Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina. U tom cilju inicirao je i slao prijedloge i Odboru za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, Radnoj
grupi za izborno zakonodavstvo, Ombudsmanu i ministarstvima – Prosvjete, Kulture, Finansija , Pravde i Ljudska i manjinska prava.
Pokretao je i sada pokreće pitanje ostvarivanja prava Matice na materijalnu pomoć po članu 79 tački 6 Ustava Crne Gore.
Tražio je od Valde Crne Gore da zatraži od ministara Prosvjete i Kulture ostvarivanje nadležnosti oročenihVladinom strategijom manjinske politike, kojom su utvrđeni zadaci i rokovi ostvarivanja Ustavom zajemčenih prava pripadnikka manjinskih naroda, jer se u tome znatno kasni.
Avdulov je izuzetan doprinos osnivanju i izrastanju Matice muslimnske Crne Gore u respektabilnu instituciju za kulturu i nacionalna pitanja autohtonih Muslimana Crne Gore.
Zahvaljujući Avdulu Matica muslimanska Crne Gore je prerasla iz nevladine organizacije u Samostalno udruženje u oblasti kulture pripadnika manjinskog muslimanskog naroda, upisana u Centralni registar Privednog suda u Podgorici, pod Šifrom djelatnosti 73201 – Istraživanja i razvoj u društvenim naukama, i time je svrstana u kulturne i naučne institucije Crne Gore.
Ono što je Matica postigla i ostvariva za proteklo vrijeme od osnivanja, u veoma nepoviljnim, nikakvim, uslovima, bez kancelarijskog prostora i tehnike, administrativnog i finansijskog radnika i finansijskih sredstva, nije do sada uradio niko niti će uraditi u dogledno vrijeme.
Iako formalno postoji još jedan institucionalni oblik organizovanja Muslimana Crne Gore Savjet muslimanskog naroda Crne Gore, može se reći da je Matica i dalje prva i jedina institucija u oblasti istorije, nauke, kulture i nacionalnih pitanja Muslimana, jer Savjet u prvom petogodišnjem mandatu od 2008. do kraja 2016. godine, nije ništa uradio u korist Muslimana, a potrošio je nenamjenski znatna budžetska sredstva.
Od izuzetnog je značaja pisanje i izdavanje Istorije Muslimana Crne Gore, jer istorijske institucije i istoričari Crne Gore nijesu našle za shodno da napišu istoriju ovog autohtonog naroda koji postoji više od 560. godina.
Za sve učinjeno za Muslimane i realizaciju naučnoistraživačkog rata i izdavaštva Matice muslimanske Crne Gore je izuzetna zasluga Dr Avdula Kurpejovića, koji se svakodnevno i predano posvjetio radu Matice mslimanske i ostvarivanju zajedničkih interesa autohtonih Muslimana Crne Gore.
Nakon isteka petog uzastupnog četvorogodišnjeg mandata od osnivanja Matice na funkciji predsjednika, na VI redopvnoj sjednici Skupštine Matice, održanoj 08.10.2016. gopdine, na izričit zahtjev, nije ponovo biran za predsjednika.
Radi izuzetnih zasluga za afrimaciju Matice kao institucije kulture i nacionalna pitanja Muslimana i doprinosa izučavanju i proučavanju istorije, kulture i nacionalnog identiteta Muslimana i imena i zaštite njihovog kulturnog i nacionalnog identioteta od tihe asimilacije, nacionalne diskriminacije i velikobošnjačke asimilacije, Akademik Avdul Kurpejović je izabran za Počasnog i zaslužnog predsjednika Matice muslimanske Crne Gore sa statutarnim nadležnopstima.
Na godišnjoj skupštini Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, održanoj 30. marta 2016. godine izabran sam za redovnog člana Akademije, Akademika.
Tako je Avdu prvi i sada jedini Musliman u Crnoj Gori Akademik Akademije nauka i umjetnosti, najviše naučnog znanja koje se može steći.
Zbog nerada i napravljenih propusta u vršenju funkcije predsjednika Matice Semir Ljaljević je, na traženje ispravku napravljenih nepravilnosti ili podnošenja ostavke od predsjednika Upravnog odbora i Počasnog i zaslužnog predsjednika, podnio u martu mjesecu 2017. godine neopozivu pisanu ostavku.
Na Elektronskoj sjednici Skupštine Matice muslimanske Crne Gore, održnopj 02.04.2017. godine, Akadmik Avdul Kurpejović je, na insistiranje i molbu predsjednika Upravnog odbora, prihvatio da bude ponovo jednoglasno izabran za predsjednika Matice sa mandarom do održavanja naredne redovne sjednice Skupštine, kako bi se obezbijedio kontinuirani rad organa upravljanja i funkcionisanje Matice muslimanske Crne Gore.
PRIREDILA
Fikreta Kardović, dipl. pravnik
PS: Detaljnije u ŽIVOTOPISU
Životnom i radnom vijeku
Dr Avdula Kurpejovića
Matica muslimanska Crne Gore
2014. godine.